
Anksioznost je jedna vrsta neodređenog, lebdećeg straha, koji se ispoljava bez vidljivog razloga. Anksiozne osobe su uznemirene, napete, uplašene. U stalnom su grču i isčekuju da će se nešto loše desiti. Toliko strašno, da oni neće biti u stanju da to spreče i osećaju se bespomoćno, gube kontrolu.
Anksioznost ili strah?
Za razliku od straha, gde klijent može da kaže čega se plaši, anksiozne osobe ne mogu to da kažu. Njihov strah nije vezan za nešto određeno, neku osobu, pojavu ili predmet. Zato kažemo da oni imaju iracionalne strahove.
Anksiozne osobe su uglavnom ljudi koji vole da imaju kontrolu nad sobom, svojim reakcijama i ponašanjem. Ovaj gubitak kontrole je za njih nešto novo, što do sada nisu doživeli i zato se osećaju „izgubljeno“. Često je anksioznost povezana sa životnim promenama, kao što su venčanje, rođenje deteta, završetak studija,razvod, promena posla.
Kada se problem ne rešava:
Kada problem anksioznosti duže traje, i ako je vezan za situacije van kuće, osoba može da počne da izbegava te situacije. Prestaje da izlazi, da putuje autobusom, da čeka u redu, da ulazi u javne objekte. Ovakav vid ponašanja značajno narušava život, što dovodi do gubitka socijalnog i društvenog funkcionisanja. Ova potreba da se na neki način zaštite, dovodi do nezadovoljstva, pa im se mogu javiti i depresije, napadi panike, fobije.
Fiziološke karakteristike anksioznosti:
Promena fizioloških karakteristika se ogleda kroz drhtanje, aritmije, vrtoglavice, promene disanja, stezanje grla, gubitak tla pod nogama.
Postoje dve vrste anksioznosti:
Statička: koja je vezana za strah od uspeha. Ova vrsta anksioznosti je stalno prisutna, i osoba ima logično objašnjenje za nju.
Slobodnoplutajuća: najčešće je vezana za fobije. Pojavljuje se i nestaje sama od sebe. Osoba je uplašena bez razloga. Češća je kod hipersenzibilnih osoba, i ne mogu da objasne zašto se tako osećaju.
Hipersugestibilnost.
Anksiozne osobe su hipersugestibilne. Šta to znači? Kada se nalazimo u stanju anksioznosti, kritički um popušta, i gube se mogućnosti analize, logike, racionalizacije, donošenja odluka. Tada sve informacije odlaze u podsvesni deo uma, neobrađene, i sve što nam se dešava prihvatamo „zdravo za gotovo“. Ovo se dešava, obično u stanjima stresa, umora, uznemirenosti, kada nismo dovoljno naspavani.
Dešava se da nam klijent kaže kako se plaši letenja avionom. Na svesnom nivou, on zna da je avion najbezbednije sredstvo prevoza, ali dodaje da je to „jače od njega.“ To jače od njega“ je podsvesni deo uma. Klijent nije u stanju da nam kaže, koji je razlog, zašto se plaši letenja avionom? Nikada, ranije,nije imao problem sa letenjem, ni on, ni bilo ko njemu blizak.
Šta je okidač za nastanak anksioznosti?
Okidač za ovakvu vrstu ponašanja je jedan od gore navedenih razloga. Ova osoba je možda bila umorna, neispavana, pod stesom, kada je čula neku neprijatnu informaciju, a u tom momentu je, na primer,proleteo avion iznad nje. Ili je bila na aerodromu, kada je se desilo“ nešto“. Ona je ove loše informacije povezala sa letenjem, nesvesno, i sada, svaki put, kada pomisli na letenje avionom, upada u anksioznost.
Ishrana i san su veoma važni!
Jako je važno da se pravilno hranimo, ne preskačemo obroke i spavamo noću, barem osam sati. Kada smo odmorni i naspavani, tada nam „mozak bolje radi“. Kada nismo naspavani ili smo gladni, tada kritički um gubi kontrolu, dolazi do prepunjavanja. Sve informacije odlaze u podsvesni deo uma bez obrade kritičkog uma, što može biti veoma rizično. Mi onda reagujemo iz podsvesti, onako, kako smo naučili, i nismo u stanju da se kontrolišemo. Ove situacije su glavni razlozi za nastanak anksioznosti.
Obicno osobe, koje su anksiozne, odlaze kod lekara i pokušavaju da pobede ovaj problem tako sto odlaze kod lekara i leče se medikamentima. Međutim, veliki broj klijenata kaže da nisu uspeli da se izbore sa anksioznošću na ovaj način.
Uloga hipnoterapije ili peat-a:
Hipnoterapijom ili peatom se može veoma uspešno delovati na otklanjanje anksioznosti.U toku terapije, dolazi do opuštanja i relaksacije, što je za anksioznu osobu veoma važno. Na ovaj način, eliminišu misaoni procesi i emocije koje dovode do osećanja anksioznosti. Ulazeći u podsvesni deo uma, kroz obe metode, osvešćujemo uzroke, eliminišemo stare programe, a na njihovo mesto inplantiramo nove, željene obrasce ponašanja. Ako postoji jasna želja da se problem reši, hipnoterapija ili peat metod su pravi izbor, jer se sugestija plasira u stanju totalne fizičke i mentalne opuštenosti. Na ovaj način, um se tretita da bude miran u različitim situacijama, kako bi mogli da se nosimo sa stresnim situacijama. I što je najvažnije klijent ponovo uspostavlja kontrolu nad svojim emocijama i ponašanjem.
Da bi se oslobodili anksioznosti, potrebna je samo do budete istrajni i da saradjujete sa terapeutom. Jer ne može niko, ništa, da vam uradi, ako vi to ne želite. Svaki problem je rešiv, ako ste vi spremni da ga rešite.